SARAJEVO

Bedrudin Brljavac

Posljednjih godina mnogo se piše i govori o ozbiljnim razmjerama zagađenosti i negativnom uticaju loše kvalitete zraka po stanovništvo u zemljama jugoistočne Evrope. Skoro sve države u regionu Balkana, osim Hrvatske, imaju vrlo visok procenat zagađenosti zraka, pokazalo je mini istraživanje agencije Anadolija.

U vrhu liste gradova sa najzagađenijim zrakom, sasvim sigurno, nalazi se glavni grad Bosne i Hercegovine.  Kvalitet zraka u Kantonu Sarajevo vrlo je loš, a koncentracija opasnih materija je daleko iznad dozvoljene. Ove godine u Sarajevu je koncentracija sumpor dioksida u zraku nerijetko iznosila do 600 miligrama, a granične vrijednosti su 100 do 150 miligrama.

Generalno, kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini je među najlošijom u Europi. Tako je zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica ove zime Sarajevo proglašeno gradom najzagađenijeg zraka na području Europe. Uz Sarajevo, loša kvaliteta zraka bilježi se i u svim bh. gradovima koji imaju metaloprerađivačke fabrike i termoelektrane, poput Zenice.

Također, u BiH je veliki broj starih automobila koji su iz Europe izvezeni kao otpad i koji emituju znatno veće količine štetnih plinova nego automobili novijeg datuma proizvodnje.
Viši stručni saradnik u Odjelu sektora životne okoline u Hidrometeorološkom zavodu FBiH Enis Omerčić za agenciju Anadolija je izjavio da je zagađenje zraka u BiH, konkretno u Sarajevu, na vrlo visokom nivou.

“Zagađenost zraka je zaista na vrlo ozbiljnom nivou. Glavni uzročnici zagađenja su saobraćaj i ložišta, dok su to u Kaknju, Lukavcu i Zenici industrija i energetika”, kazao je Omerčić.
Napomenuo je da je potrebno učiniti dodatni napor kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje zraka.

“Potrebno je pojačati zakonsku regulativu i poštovati postojeću. Potrebno je povećati i kvalitet automobila, izvršiti pritisak na zagađivače u izrazito industrijskim mjestima, proširiti postojeću cestovnu mrežu itd.”, istakao je Omerčić.

On je napomenuo da zagađeni zrak u Sarajevu vrlo negativno utiče i na zdravlje njegovih stanovnika.

“Zagađenost zraka je treće kategorije, i to je iznad dozvoljenog projeska. Također, već odavno su medicinski stručnjaci dali ocjenu da takva situaciju vrlo loše utječe i na zdravstveno stanje samih građana”, izjavio je viši stručni saradnik u Odjelu sektora životne okoline u Hidrometeorološkom zavodu FBiH.

“Od ukupno 504 pacijenata tokom posljednja 24 sata, 40 je došlo sa problemima sa srcem i krvnim sudovima, dok su se 23 pacijenta javila sa problemom disanja. Uglavnom je riječ o hroničnim bolesnicima ili pacijentima koji imaju poremećaj srčanog ritma“, potvrdili su iz Hitne pomoći Sarajevo.

Za razliku od većih gradova, u kojima je gušći promet i koji posjeduju veće industrijske tvrtke, u manjim sredinama poput općina Zapadnohercegovačkog kantona je kvaliteta zraka u zakonski propisanim granicama, potvrdilo je mjerenje kvalitete zraka koje je provelo Ministarstvo prostornog uređenja, resursa i zaštite okoliša.

U Srbiji je je također izražen problem zagađenja vazduha, a osnovni uzroci zagađenja su loš kvalitet motornih goriva, upotreba starih vozila bez katalizatora i zastarjela tehnologija u industrijskom i energetskom sektoru.

Također, jedan od najvećih uzroka zagađenja vazduha u toj zemlji je sagorijevanje uglja lošeg kvaliteta u termoelektranama. Koncentracija čestica čađi i CO2 je u nekoliko industrijskih gradova na kritičnoj granici što negativno utiče na zdravlje građana. Izduvni gasovi iz motornih vozila ubedljivo su najopasniji protivnik čistog i zdravog vazduha u Srbiji. Stručnjaci ukazuju da je saobraćaj najveći zagađivač u Beogradu, Novom Sadu i Nišu

Prema rezultatima izvještaja o stanju u oblasti životne sredine u Srbiji u 2010, najbolji kvalitet zraka je bio u Paraćinu, Kopaoniku, Kameničkom Visu, Valjevu, Vranju, Zaječaru, Kikindi, Kosjeriću, Kostolcu, Kruševcu i Leskovcu. U izveštaju se navodi da je zrak umjereno zagađen, odnosno u rangu "druge kategorije" u Beogradu i Pančevu, a prekomjerno zagađenje zraka, odnosno "treća kategorija" kvalitete je zabilježena u Boru, Nišu, Novom Sadu, Užicu i Zrenjaninu.

Prema nekim izvještajima, u Hrvatskoj je i dalje zrak uglavnom čist ili neznatno onečišćen, odnosno zabilježen je zrak prve kategorije, dok je samo u pojedinim urbanim područjima utvrđena druga i treća kategorija (umjereno i prekomjerno onečišćen zrak).

Prema posljednjim mjerenjima, zagađenje zraka u Skoplju šest puta prelazi dozvoljene vrijednosti, a na nekim mjestima količina ugljičnog dioksida je i do 12 puta veća. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), godišnje u Makedoniji od zagađenja zraka umire 1.350 ljudi. Zrak najviše zagađuju automobili i industrija koja je locirana u samom gradu.

Prema analizama stručnjaka, zagađenost zraka u Tirani skraćuje životni vijek stanovnika za jednu do dvije godine. Smog, prašina i paljenje smeća glavni su faktori koji stoje iza zagađenja, čiji nivo uveliko prevazilazi prihvatljive standarde. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko 200 smrtnih slučajeva koji se svake godine zabilježe u Albaniji su rezultat zagađenja zraka.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava kako se lošim kvalitetom zraka umanjuje očekivani životni vijek ljudi u Evropi za godinu dana, a 40 miliona ljudi u 115 najvećih gradova u Evropskoj uniji izloženo je zagađivačima koji nadilaze standarde WHO-a.