SARAJEVO (AA) – Na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) danas je održana promocija knjige “Sjećanja na Hodžali - Djeca koja nisu odrasla”, azerbejdžansog autora Elšada Eyvazlija, javlja Anadolu Agency (AA).

Promociju knjige, odnosno njenog prevoda na bosanski jezik, organizovala je Ambasada Azerbejdžana u Bosni i Hercegovini, u povodu 26. godišnjice masakra u azerbejdžanskom gradiću Hodžaliju.

Autor knjige, azebejdžanski novinar i publicista Elšad Eyvazli istakao je kako je za njega vrlo značajno što je nakon brojnih zemalja svijeta, njegova knjiga prevedena na bosanski jezik i predstavljena građanima Bosne i Hercegovine.

“Smatrali smo da će ljudi u Bosni i Hercegovini biti oni koji će najbolje shvatiti našu bol, jer su oni imali istu sudbinu i slična iskustva”, rekao je Eyvazli, podsjetivši da su i djeca Sarajeva preživjela velike strahote u istom periodu.

Naglasio je kako je knjiga nastala na osnovu svjedočenja i sjećanja svjedoka masakra u Hodžaliju.

“Djeca čija su oba roditelja stradala za vrijeme genocida u Hodžaliju, iznosila su svoja sjećanja na tu užasnu i krvavu noć koja sam ja bilježio, ne promijenivši ni slova iz njihovih ispovijesti. Te noći 25 djece ostalo je bez roditelja. Moram kazati nije bilo jednostavno upoznati ovu djecu, razgovarati s njima i prisjetiti se bolnih uspomena djetinjstva i zastrašujućih prizora smrti”, kazao je Ayzvazli, te uputio poruku:

“Hajdemo vjerovati da nećemo nikada više ni vi, ni mi, niti bilo koji narod biti žrtva genocida. Nadajmo se da nijedan stanovnik svijeta više nikada neće biti prisiljen da proživljava takvo zlo.”

Ambasador Eldar Hasanov je istakao kako zločin u Hodžaliju nije bio usmjeren samo protiv Azerbejdžanaca, već i protiv cijelog čovječanstva.

“Nemoguće je sakriti emocije kada razgovaramo o Hodžaliju. U noći između 25. i 26. februara 1992. godine, takom samo par sati, zbog svog etničkog porijekla, 613 Azerbejdžanaca, među kojima 106 žena i 83 djece, su brutalno ubijeni u Hodžaliju”, kazao je Hasanov, dodavši kako je Eyvazli u svojoj knjizi iznio gorka sjećanja djece koja su izgubila oba roditelja, te primorava čitaoce da na trenutak saosjećaju s patnjom žrtava.

Promociji knjige prisustvovali su i ambasador Turske u BiH Haldun Koc, djeca žrtava masakra u Hodžaliju Sabina Maharamova i Murad Huseinov, predstavnice Udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić i Kada Hotić, predstavnici turskih institucija koje djeluju u BiH, brojni studenti i građani Sarajeva.

Na promociji su pored autora knjige govorili zastupnik u azerbejdžanskom parlamentu Cengiz Ganizade, dr. Sabahudin Hadžialić, te rektor IUS-a Tahsin Erkan Ture. Prije promocije, u holu IUS-a izložene su i autentične fotografije masakra u Hodžaliju.

Masakr armenske vojske u selu Hodžaliju bio je najkrvaviji događaj u ratu između Armenije i Azerbejdžana, koji je vođen početkom 90-tih godina prošlog vijeka zbog spornog područja Gorskog Karabaha.

Hodžali je kasaba koju su armenske snage krajem 1991. godine okupirale. Riječ je o mjestu koje se prostire na 936 kilometara kvadratnih i u kojem je živjelo 2.605 porodica, odnosno 11.356 osoba. Armenska vojska je prethodno zauzela glavni grad Gorskog Karabaha Hankendi, a potom su metom njihovih napada postala azerbejdžanska sela, od kojih je Hodžali bio najveće. U Hodžaliju se nalazi jedini aerodrom u regiji i bio je važan kanal prometa humanitarne pomoći Azerima u toj regiji.

Krajem januara 1992. godine, armenska vojska u potpunosti opkoljava Hodžali, a 25. februara je započela žestoka oružana operacija zauzimanja mjesta. Prema zvaničnim podacima, u Hodžaliju je ubijeno 613 civila, među kojima 106 žena i 83 djece. Teško je ranjeno 487 osoba. Armenske snage su zarobile 1.275 osoba, od kojih se 150 još uvijek vodi kao nestali.